Vinska regija Dubrovačko-neretvanske županije

Proizvodnja grožđa i vina ima gospodarsku, socijalnu i stratešku važnost u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, kao što je i imala kroz povijest. Na razvoj vinogradarstva u velikoj su mjeri utjecale izvrsne veze sa svijetom još od doba Dubrovačke republike. Donosile su se nove sorte i tehnologije koje su poticale lakši razvoj i pridonijele uzgoju, posebno crnih sorta.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Dubrovačko-neretvanska županija je 2007. godine zauzela četvrto mjesto u RH (7% ukupne proizvodnje vina) dok je 2011. zabilježena količina proizvedenog vina bila 6.200.000 litara. Važnost Dubrovačko-neretvanske županije u nacionalnom kontekstu očituje se i činjenicom da su upravo prva hrvatska vina sa zaštićenim zemljopisnim podrijetlom s ovog područja - Dingač iz 1961. godine, te Pošip iz 1965. godine (zaštićeno 1967. godine).

Područje Dubrovačko-neretvanske županije pripada vinogradarskoj podregiji Srednje i Južne Dalmacije i obuhvaća prostor od Ploča do krajnjeg juga, dolinu Neretve i otoke. Ovo područje obuhvaća 7 vinogorja:

Govorimo o području od 2.127 ha pod vinovom lozom a prosječna veličina vinograda je 1.456 m2. Prema podacima Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo u 2011. godini na području županije bio je registriran 161 proizvođač sa 373 vina.

Najviše je vinograda u Vinogorju Pelješac (63,5 ha), sa mnogim čuvenim položajima okrenutim prema moru (Dingač i Postup), koje osigurava dodatno osvjetljenje od morske površine i povoljne uvjete za nakupljanje šećera u grožđu. Na otocima i u Konavoskom Vinogorju vinogradi se također vraćaju na takvu povoljnu poziciju. Što se tiče bijelih sorti, kojima više odgovaraju niže temperature i više vlage, one se još uvijek najviše sade u poljima.

Bogatstvo izvornih i uvedenih vinskih sorti je raznoliko zahvaljujući povoljnim okolišnim uvjetima, raznolikosti tla i specifičnom vinogradarskom položaju. Izvorne sorte na području Dubrovačko-neretvanske županije su: Plavac mali crni, Pošip, Malvasija dubrovačka bijela, Crljenak (Zinfandel/Primitivo), Maraština (Rukatac), Grk i Kadarun. Plavac mali i Pošip ujedno su i najzastupljenija crna odnosno bijela sorta prema površini. Od međunarodnih kultivara prisutni su: Cabernet sauvignon, Merlot, Syrah (Shiraz), Chardonnay…

Zadnjih godina dolazi do primjetnog pomaka u proizvodnji, pojavljuju se mnogi proizvođači sa modernim pristupom i suvremenom opremom. Ponovno se oživljavaju zapušteni vinogradarski položaji, osvajaju novi tereni i revitaliziraju čuvene autohtone sorte. Kako je osnovna gospodarska grana regije turizam sa Dubrovnikom kao popularnim odredištem i međunarodnim brandom, proizvođači uviđaju i važnost razvoja vinskog turizma.

Upravo iz ovih razloga FestiWine je više od neophodnog i ambicioznog projekta. Predstavljanjem vina Dubrovačko-neretvanske županije, cilj festivala je podsjetiti i oživiti tradiciju vinogradarstva, potaknuti proizvodnju i prodaju vina i povrh svega učiniti Dubrovnik prijateljem i gradom vina u kojem se vino može i treba slaviti.

jeste-li-znali-pozadina

JESTE LI ZNALI?

Plavac mali najbrojnija je crna sorta vinove loze u Hrvatskoj
Idi na vrh